Polinomske i racionalne nejednačine
Polinomska nejednačina (nejednačina višeg stepena) poredi polinom sa nulom ili se može tako transformisati, na primer ${x^3-x\gt 0}$ ili ${3x^4+10x}\le{11x^3+4.}$ U racionalnoj nejednačini nepoznata se nalazi u imeniocu, na primer ${\frac{x-3}{x+4}}\ge{\frac{x+2}{x-5}.}$ Obe vrste se rešavaju na isti način: nađemo brojeve u kojima je izraz jednak nuli ili nije definisan, njima podelimo brojevnu pravu na intervale i odredimo znak izraza na svakom intervalu. To je metod intervala.
Na ovoj stranici: Polinomske nejednačine · Smena znakova · Višestruki koreni · Racionalne nejednačine · Česte greške · Vežbe
Polinomske nejednačine
Kada sve članove prebacimo na jednu stranu, polinomska nejednačina dobija jedan od oblika ${P(x)\gt 0,}$ ${P(x)\ge 0,}$ ${P(x)\lt 0}$ ili ${P(x)\le 0,}$ gde je ${P(x)}$ polinom. Kvadratna nejednačina, na primer ${3x^2-2x-5}\gt{0,}$ je slučaj drugog stepena. Drugi primeri: ${x^3-x\gt 0,}$ ${-2x^4+x^2-3}\lt{7,}$ ${4x^3-2x^2}\gt{{5x+7}.}$
Zašto metod funkcioniše. Grafik polinoma je neprekidna linija. Da bi prešao sa pozitivnih na negativne vrednosti, mora da preseče ${x}$-osu, odnosno da prođe kroz koren. Zato između dva susedna korena polinom zadržava isti znak, pa je dovoljna jedna probna vrednost na svakom intervalu.
Metod intervala
- Prebacimo sve članove na jednu stranu, tako da na drugoj ostane ${0.}$
- Rešimo odgovarajuću jednačinu ${P(x)=0}$: rastavimo polinom na činioce i nađemo njegove korene.
- Obeležimo korene na brojevnoj pravoj. Oni je dele na intervale.
- Odredimo znak ${P(x)}$ na svakom intervalu: zamenimo jednu probnu vrednost iz intervala ili primenimo pravilo smene znakova (u nastavku).
- Izaberemo intervale sa traženim znakom. Kod ${\ge}$ i ${\le}$ koreni pripadaju rešenju (uglaste zagrade), a kod ${\gt}$ i ${\lt}$ ne pripadaju (obične zagrade).
Primer 1
Rešiti nejednačinu ${x^3-x\gt 0.}$
Desna strana je već ${0.}$ Rastavimo levu stranu na činioce:
${x^3-x}={x(x^2-1)}={x(x+1)(x-1)}$
Koreni su ${-1,}$ ${0}$ i ${1.}$ Oni dele brojevnu pravu na četiri intervala. Iz svakog uzmemo po jednu probnu vrednost:
| Interval | ${x}$ | ${x^3-x}$ |
|---|---|---|
| ${(-\infty,\,-1)}$ | ${-2}$ | ${-6}$ |
| ${(-1,\,0)}$ | ${-0{,}5}$ | ${0{,}375}$ |
| ${(0,\,1)}$ | ${0{,}5}$ | ${-0{,}375}$ |
| ${(1,\,+\infty)}$ | ${2}$ | ${6}$ |
Znaci izraza ${x^3-x}$ na intervalima. Prazni kružići pokazuju da koreni nisu rešenja.
Tražimo ${x^3-x\gt 0,}$ pa uzimamo dva intervala sa znakom „+“. U korenima je izraz jednak ${0,}$ a ${0\gt 0}$ nije tačno, pa koreni ne ulaze u rešenje.
Rešenje: $x\in(-1,\,0)\cup(1,\,+\infty),$ odnosno ${-1\lt x\lt 0}$ ili ${x\gt 1.}$
Grafik funkcije ${y=x^3-x}$ pokazuje isto: kriva je iznad ${x}$-ose tačno nad ova dva intervala.
Grafik funkcije ${y=x^3-x.}$ Rešenje je označeno narandžastom bojom na ${x}$-osi.
Pravilo smene znakova
Probne vrednosti uvek daju rezultat, ali kada je polinom rastavljen na činioce, postoji brži način. Zapišemo ga u obliku
${P(x)}={a(x-x_1)(x-x_2)\cdots(x-x_n),}$ gde je $x_1\lt x_2\lt\dots\lt x_n.$
Desno od najvećeg korena sve zagrade su pozitivne, pa tamo ${P(x)}$ ima znak vodećeg koeficijenta ${a.}$ Svaki put kada idući ulevo pređemo preko korena, tačno jedna zagrada menja znak, pa se menja i znak proizvoda.
Ako su svi koreni različiti, znak na krajnjem desnom intervalu je znak broja ${a,}$ a odatle ulevo znaci se smenjuju. Za ${a\gt 0}$ to su ${+,\ -,\ +,\ -,\ \dots}$
U primeru 1 je ${x^3-x}={x(x+1)(x-1)}$ i ${a=1\gt 0,}$ pa su znaci zdesna nalevo ${+,}$ ${-,}$ ${+,}$ ${-,}$ kao što su pokazale i probne vrednosti.
Pravilo zahteva zagrade oblika ${(x-c).}$ Zagradu kao što je ${(2-x)}$ prvo zapišemo kao ${-(x-2).}$ Minus menja znak celog proizvoda, pa se znak nejednakosti okreće:
${(2-x)(x+3)\gt 0}\iff{(x-2)(x+3)\lt 0}\iff{-3\lt x\lt 2}$
Primer 2
Rešiti nejednačinu ${3x^4+10x}\le{11x^3+4.}$
Oduzmemo ${11x^3+4}$ od obe strane:
${3x^4-11x^3+10x-4}\le 0$
Algebarsko rešenje
Rešavamo odgovarajuću jednačinu ${3x^4-11x^3+10x-4}=0.$ Prvo probamo male brojeve: ${P(-1)}={3+11-10-4}={{0},}$ pa je ${x=-1}$ koren i polinom je deljiv sa ${x+1.}$ Deljenje (na primer po Hornerovoj šemi) daje
${3x^4-11x^3+10x-4}={(x+1)(3x^3-14x^2+14x-4)}$
Ako polinom sa celobrojnim koeficijentima ima racionalan koren ${\frac pq,}$ onda ${p}$ deli slobodni član, a ${q}$ deli vodeći koeficijent. Za kubni polinom kandidati su ${\pm1,}$ ${\pm2,}$ ${\pm4,}$ ${\pm\frac13,}$ ${\pm\frac23,}$ ${\pm\frac43,}$ i ${x=\frac23}$ je koren:
${3\cdot\frac{8}{27}-14\cdot\frac49+14\cdot\frac23-4}={\frac{8-56+84-36}{9}}={0}$
Kada kubni polinom podelimo sa ${3x-2,}$ ostaje ${x^2-4x+2,}$ čiji su koreni ${x}={\frac{4\pm\sqrt{16-8}}{2}}={{2\pm\sqrt2}.}$ Dakle,
${3x^4-11x^3+10x-4}={(x+1)(3x-2)(x^2-4x+2)}$
i četiri korena, poređana po veličini, su
${-1}\lt{2-\sqrt2}\lt{\frac23}\lt{2+\sqrt2,}$ ili približno ${-1;}$ ${0{,}586;}$ ${0{,}667;}$ ${3{,}414.}$
Vodeći koeficijent je ${3\gt 0}$ i sva četiri korena su različita, pa su znaci zdesna nalevo ${+,}$ ${-,}$ ${+,}$ ${-,}$ ${+}$:
Probne vrednosti to potvrđuju (vrednost ${0{,}6}$ je između ${0{,}586}$ i ${0{,}667}$):
| Interval | ${x}$ | ${P(x)}$ |
|---|---|---|
| ${(-\infty,\,-1)}$ | ${-2}$ | ${112}$ |
| ${(-1,\,2-\sqrt2)}$ | ${0}$ | ${-4}$ |
| ${(2-\sqrt2,\,\frac23)}$ | ${0{,}6}$ | ${0{,}0128}$ |
| ${(\frac23,\,2+\sqrt2)}$ | ${1}$ | ${-2}$ |
| ${(2+\sqrt2,\,+\infty)}$ | ${4}$ | ${100}$ |
Tražimo ${P(x)\le 0}$: dva intervala sa znakom „−“ zajedno sa njihovim krajevima, jer nejednačina nije stroga.
Rešenje: $x\in\left[-1,\,2-\sqrt2\,\right]\cup\left[\frac23,\,2+\sqrt2\,\right].$
Grafičko rešenje
Grafik funkcije $y={3x^4-11x^3+10x-4}$ seče ${x}$-osu u tački ${x=-1}$ i blizu ${x=3{,}414.}$ Između ${x=0}$ i ${x=1}$ izgleda kao da kriva samo dodiruje osu.
Kada uvećamo zaokruženi deo, vidi se da kriva tu zapravo dvaput seče osu: u tačkama ${2-\sqrt2}\approx{0{,}586}$ i ${\frac23}\approx{0{,}667.}$ Između ovih korena iznad ose postoji mala izbočina; njena najviša tačka je samo oko ${0{,}022.}$
Grafik je na ${x}$-osi ili ispod nje od ${-1}$ do ${0{,}586}$ i od ${0{,}667}$ do ${3{,}414,}$ što se slaže sa algebarskim rešenjem. Grafik je dobra provera, ali daje samo približne vrednosti i može da sakrije korene koji su blizu jedan drugom. Algebra daje tačne kritične tačke, a grafik na prvi pogled pokazuje koji intervali zadovoljavaju nejednačinu.
Primer 3
Rešiti nejednačinu ${x^4-5x^2+4}\lt 0.$
Leva strana je bikvadratni izraz, odnosno kvadratni po ${x^2.}$ Rastavimo je na činioce u dva koraka:
${x^4-5x^2+4}={(x^2-1)(x^2-4)}={(x+2)(x+1)(x-1)(x-2)}$
Koreni ${-2,}$ ${-1,}$ ${1,}$ ${2}$ su različiti, a vodeći koeficijent je ${1,}$ pa su znaci zdesna nalevo ${+,}$ ${-,}$ ${+,}$ ${-,}$ ${+.}$
Rešenje: $x\in(-2,\,-1)\cup(1,\,2).$
Višestruki koreni
Ako se zagrada javlja dvaput, kao u ${(x-2)^2,}$ onda je ${2}$ dvostruki koren. Kvadrat nikada nije negativan, pa se tu znak ne menja.
U korenu parne višestrukosti (${(x-c)^2,}$ ${(x-c)^4,}$ …) znak se ne menja: grafik dodiruje ${x}$-osu i vraća se nazad. U korenu neparne višestrukosti (${(x-c),}$ ${(x-c)^3,}$ …) znak se menja.
Primer 4. Rešiti nejednačinu ${x^3-4x^2+4x}\le 0.$
${x^3-4x^2+4x}={x(x^2-4x+4)}={x(x-2)^2}$
Koren ${0}$ je jednostruk, a koren ${2}$ je dvostruk. Desno od ${2}$ znak je ${+.}$ Pri prelasku preko ${2}$ ostaje ${+,}$ a pri prelasku preko ${0}$ postaje ${-.}$
Izraz je negativan za ${x\lt 0}$ i jednak je ${0}$ za ${x=0}$ i za ${x=2.}$ Svi ti brojevi zadovoljavaju ${\le 0.}$
Rešenje: $x\in(-\infty,\,0]\cup\{2\}.$
Ne zaboravite izdvojenu tačku ${x=2.}$ Za strogu nejednačinu ${x(x-2)^2\lt 0}$ rešenje bi bilo samo ${x\lt 0.}$ Za ${x(x-2)^2\gt 0}$ ono bi bilo $x\in(0,\,2)\cup(2,\,+\infty);$ tu broj ${2}$ mora da se isključi.
Grafik funkcije ${y=x(x-2)^2}$ seče ${x}$-osu u jednostrukom korenu ${0,}$ a u dvostrukom korenu ${2}$ je samo dodiruje.
Činioci koji nikada nisu nula
Kvadratni činilac sa negativnom diskriminantom, na primer ${x^2+x+1}$ (${D=1-4=-3\lt 0}$), nema realne korene. On za svako ${x}$ zadržava znak svog vodećeg koeficijenta, pa ne utiče na raspored znakova. Pozitivan činilac možemo jednostavno da izostavimo, jer deljenje pozitivnim brojem ne menja nejednačinu.
Primer 5. Rešiti nejednačinu ${(x^2+x+1)(x^2-9)}\ge 0.$
Pošto je ${x^2+x+1\gt 0}$ za svako ${x,}$ nejednačina je ekvivalentna sa ${x^2-9\ge 0,}$ odnosno sa ${(x+3)(x-3)}\ge 0.$
Rešenje: $x\in(-\infty,\,-3]\cup[3,\,+\infty).$
Racionalne nejednačine
U racionalnoj nejednačini nepoznata se nalazi u imeniocu. Kada sve članove prebacimo na jednu stranu i zapišemo ih kao jedan razlomak, ona ima oblik ${\frac{P(x)}{Q(x)}}\gt 0$ (ili ${\ge,}$ ${\lt,}$ ${\le}$), gde su ${P}$ i ${Q}$ polinomi.
Razlomak ${\frac{P(x)}{Q(x)}}$ može da promeni znak samo tamo gde je brojilac ili imenilac jednak nuli. Ti brojevi su kritične tačke. Nule brojioca su rešenja nestroge nejednačine (${\ge}$ ili ${\le}$). Nule imenioca nikada nisu rešenja, jer u njima razlomak nije definisan.
Ne množite obe strane imeniocem koji sadrži ${x.}$ Njegov znak je nepoznat, a tamo gde je negativan, znak nejednakosti bi morao da se okrene. Na primer, ako ${\frac1x\lt 1}$ pomnožimo sa ${x,}$ dobijamo ${1\lt x}$ i gubimo sve negativne brojeve: za ${x=-1}$ je ${\frac{1}{-1}}={-1}\lt{1,}$ što je tačno. Ispravan postupak je:
${\frac1x\lt 1}\iff{\frac1x-1\lt 0}\iff{\frac{1-x}{x}\lt 0}\iff{\frac{x-1}{x}\gt 0}$
Kritične tačke su ${0}$ i ${1,}$ a rešenje je $x\in(-\infty,\,0)\cup(1,\,+\infty).$
Metod za racionalne nejednačine
- Prebacimo sve članove na jednu stranu i svedemo ih na zajednički imenilac.
- Rastavimo na činioce brojilac i imenilac.
- Nađemo kritične tačke: nule brojioca i nule imenioca.
- Obeležimo ih na brojevnoj pravoj. Nule imenioca su uvek prazni kružići. Nule brojioca su popunjeni kružići kod ${\ge}$ i ${\le,}$ a prazni kod ${\gt}$ i ${\lt.}$
- Odredimo znak na svakom intervalu probnim vrednostima ili pravilom smene znakova. Zagrade imenioca se računaju isto kao zagrade brojioca, jer ${\frac PQ}$ i ${P\cdot Q}$ uvek imaju isti znak.
- Zapišemo rešenje. Nule imenioca nikada ne ulaze u njega.
Primer 6
Rešiti nejednačinu ${\frac{x-3}{x+4}}\ge{\frac{x+2}{x-5}.}$
Algebarsko rešenje
Oduzmemo ${\frac{x+2}{x-5}}$ i svedemo oba razlomka na zajednički imenilac ${(x+4)(x-5)}$:
${\frac{x-3}{x+4}-\frac{x+2}{x-5}}\ge 0$
${\frac{(x-3)(x-5)-(x+2)(x+4)}{(x+4)(x-5)}}\ge 0$
Brojilac je ${(x^2-8x+15)}-{(x^2+6x+8)}={{-14x+7},}$ pa je
${\frac{-14x+7}{(x+4)(x-5)}}\ge 0$
Podelimo obe strane sa ${-7.}$ Pri deljenju negativnim brojem znak nejednakosti se okreće:
${\frac{2x-1}{(x+4)(x-5)}}\le 0$
Kritične tačke su ${x=\frac12}$ (nula brojioca; popunjen kružić, jer nejednačina nije stroga) i ${x=-4,}$ ${x=5}$ (nule imenioca; prazni kružići). Do na pozitivan činilac sve zagrade su oblika ${(x-c),}$ pa su znaci zdesna nalevo ${+,}$ ${-,}$ ${+,}$ ${-.}$
Tražimo intervale sa znakom „−“, uz broj ${\frac12,}$ ali bez ${-4}$ i ${5.}$
Rešenje: $x\in(-\infty,\,-4)\cup\left[\frac12,\,5\right).$
Radi provere, evo probnih vrednosti funkcije ${f(x)}={\frac{x-3}{x+4}-\frac{x+2}{x-5},}$ razlike leve i desne strane polazne nejednačine:
| Interval | ${x}$ | ${f(x)}$ |
|---|---|---|
| ${(-\infty,\,-4)}$ | ${-5}$ | ${7{,}7}$ |
| ${(-4,\,\frac12)}$ | ${-2}$ | ${-2{,}5}$ |
| ${(\frac12,\,5)}$ | ${3}$ | ${2{,}5}$ |
| ${(5,\,+\infty)}$ | ${6}$ | ${-7{,}7}$ |
Grafičko rešenje
Grafik funkcije $y={\frac{x-3}{x+4}-\frac{x+2}{x-5}}$ prekida se u tačkama ${x=-4}$ i ${x=5,}$ u kojima funkcija nije definisana; isprekidane prave su vertikalne asimptote. Kriva seče ${x}$-osu samo jednom, u tački ${x=\frac12.}$
Kriva je na ${x}$-osi ili iznad nje nad ${(-\infty,\,-4)}$ i ${\left[\frac12,\,5\right),}$ što je isto rešenje. Primetite da funkcija menja znak i u tačkama prekida, iako tu ne seče osu. Zato su i nule imenioca kritične tačke.
Primer 7
Rešiti nejednačinu ${\frac{x^2-x-6}{x^2-1}}\ge 0.$
Rastavimo na činioce brojilac i imenilac:
${\frac{(x-3)(x+2)}{(x-1)(x+1)}}\ge 0$
Brojilac je jednak nuli za ${-2}$ i ${3}$ (popunjeni kružići), a imenilac za ${-1}$ i ${1}$ (prazni kružići). Sve četiri kritične tačke su različite, pa su znaci zdesna nalevo ${+,}$ ${-,}$ ${+,}$ ${-,}$ ${+.}$
Rešenje: $x\in(-\infty,\,-2]\cup(-1,\,1)\cup[3,\,+\infty).$
Česte greške
| Greška | Pogrešno | Tačno |
|---|---|---|
| Množenje imeniocem koji sadrži ${x}$ | ${\frac1x\lt 1}\Rightarrow{x\gt 1}$ | ${\frac{x-1}{x}\gt 0}\Rightarrow{x\in(-\infty,\,0)\cup(1,\,+\infty)}$ |
| Nula imenioca uključena u rešenje | ${\frac{x+1}{x-2}\ge 0}\Rightarrow{x\in(-\infty,\,-1]\cup[2,\,+\infty)}$ | ${x\in(-\infty,\,-1]\cup(2,\,+\infty)}$ |
| Promena znaka u dvostrukom korenu | ${(x-1)^2(x+2)\gt 0}\Rightarrow{x\in(-\infty,\,-2)\cup(1,\,+\infty)}$ | ${x\in(-2,\,1)\cup(1,\,+\infty)}$ |
| Zaboravljena izdvojena tačka | ${x(x-2)^2\le 0}\Rightarrow{x\in(-\infty,\,0]}$ | ${x\in(-\infty,\,0]\cup\{2\}}$ |
| Skraćivanje zajedničkog činioca bez pamćenja gde je on nula | ${\frac{x^2-1}{x-1}\gt 0}\Rightarrow{x+1\gt 0}\Rightarrow{x\gt -1}$ | ${x\in(-1,\,1)\cup(1,\,+\infty)}$ |
| Zagrada ${(2-x)}$ tretirana kao ${(x-2)}$ | ${(2-x)(x+3)\gt 0}\Rightarrow{x\in(-\infty,\,-3)\cup(2,\,+\infty)}$ | ${x\in(-3,\,2)}$ |
Vežbe
Rešite nejednačine. Prvo pokušajte sami, a zatim otvorite rešenje.
1. ${(x+3)(x-1)(x-4)}\lt 0$
Koreni ${-3,}$ ${1,}$ ${4;}$ znaci zdesna nalevo ${+,}$ ${-,}$ ${+,}$ ${-.}$ Rešenje: $x\in(-\infty,\,-3)\cup(1,\,4)$
2. ${x^3\ge 9x}$
${x^3-9x}={x(x-3)(x+3)}\ge 0.$ Rešenje: $x\in[-3,\,0]\cup[3,\,+\infty)$
3. ${x^4-10x^2+9}\le 0$
${x^4-10x^2+9}={(x^2-1)(x^2-9)}={(x+3)(x+1)(x-1)(x-3)}\le 0.$ Rešenje: $x\in[-3,\,-1]\cup[1,\,3]$
4. ${(x-2)^2(x+5)}\lt 0$
Dvostruki koren ${2}$ ne menja znak, a za ${x=2}$ izraz je jednak ${0,}$ što nije negativan broj. Rešenje: $x\in(-\infty,\,-5)$
5. ${x^3+x^2-4x-4}\gt 0$
Grupišemo članove: ${x^2(x+1)-4(x+1)}={(x+1)(x-2)(x+2)}\gt 0.$ Rešenje: $x\in(-2,\,-1)\cup(2,\,+\infty)$
6. ${\frac{x-1}{x+2}}\le 0$
Kritične tačke ${-2}$ (prazan kružić) i ${1}$ (popunjen kružić). Rešenje: ${x\in(-2,\,1]}$
7. ${\frac{x+3}{x-1}}\gt 2$
${\frac{x+3}{x-1}-2}={\frac{5-x}{x-1}}\gt{0,}$ odnosno ${\frac{x-5}{x-1}}\lt 0.$ Rešenje: ${x\in(1,\,5)}$
8. ${\frac{x^2-4}{x^2+x}}\ge 0$
${\frac{(x-2)(x+2)}{x(x+1)}}\ge 0.$ Kritične tačke ${-2,}$ ${-1,}$ ${0,}$ ${2;}$ znaci zdesna nalevo ${+,}$ ${-,}$ ${+,}$ ${-,}$ ${+.}$ Rešenje: $x\in(-\infty,\,-2]\cup(-1,\,0)\cup[2,\,+\infty)$
9. ${\frac{1}{x-1}}\ge{\frac{1}{x+1}}$
${\frac{1}{x-1}-\frac{1}{x+1}}={\frac{2}{(x-1)(x+1)}}\ge 0.$ Brojilac nikada nije nula, pa razlomak mora biti pozitivan. Rešenje: $x\in(-\infty,\,-1)\cup(1,\,+\infty)$
10. ${\frac{(x-3)^2}{x^2-4}}\le 0$
Brojilac nikada nije negativan i jednak je ${0}$ samo za ${x=3.}$ Razlomak je negativan tamo gde je ${x^2-4\lt 0.}$ Rešenje: $x\in(-2,\,2)\cup\{3\}$
Svoja rešenja možete da proverite programom za rešavanje zadataka, koji rešava nejednačine metodom intervala korak po korak.

Meni
Racionalne nejednačine