Polinomske i racionalne nejednačine

Polinomska nejednačina (nejednačina višeg stepena) poredi polinom sa nulom ili se može tako transformisati, na primer ${x^3-x\gt 0}$ ili ${3x^4+10x}\le{11x^3+4.}$ U racionalnoj nejednačini nepoznata se nalazi u imeniocu, na primer ${\frac{x-3}{x+4}}\ge{\frac{x+2}{x-5}.}$ Obe vrste se rešavaju na isti način: nađemo brojeve u kojima je izraz jednak nuli ili nije definisan, njima podelimo brojevnu pravu na intervale i odredimo znak izraza na svakom intervalu. To je metod intervala.

Na ovoj stranici: Polinomske nejednačine · Smena znakova · Višestruki koreni · Racionalne nejednačine · Česte greške · Vežbe

Polinomske nejednačine

Kada sve članove prebacimo na jednu stranu, polinomska nejednačina dobija jedan od oblika ${P(x)\gt 0,}$ ${P(x)\ge 0,}$ ${P(x)\lt 0}$ ili ${P(x)\le 0,}$ gde je ${P(x)}$ polinom. Kvadratna nejednačina, na primer ${3x^2-2x-5}\gt{0,}$ je slučaj drugog stepena. Drugi primeri: ${x^3-x\gt 0,}$   ${-2x^4+x^2-3}\lt{7,}$   ${4x^3-2x^2}\gt{{5x+7}.}$

Zašto metod funkcioniše. Grafik polinoma je neprekidna linija. Da bi prešao sa pozitivnih na negativne vrednosti, mora da preseče ${x}$-osu, odnosno da prođe kroz koren. Zato između dva susedna korena polinom zadržava isti znak, pa je dovoljna jedna probna vrednost na svakom intervalu.

Metod intervala

  1. Prebacimo sve članove na jednu stranu, tako da na drugoj ostane ${0.}$
  2. Rešimo odgovarajuću jednačinu ${P(x)=0}$: rastavimo polinom na činioce i nađemo njegove korene.
  3. Obeležimo korene na brojevnoj pravoj. Oni je dele na intervale.
  4. Odredimo znak ${P(x)}$ na svakom intervalu: zamenimo jednu probnu vrednost iz intervala ili primenimo pravilo smene znakova (u nastavku).
  5. Izaberemo intervale sa traženim znakom. Kod ${\ge}$ i ${\le}$ koreni pripadaju rešenju (uglaste zagrade), a kod ${\gt}$ i ${\lt}$ ne pripadaju (obične zagrade).

Primer 1

Rešiti nejednačinu ${x^3-x\gt 0.}$

Desna strana je već ${0.}$ Rastavimo levu stranu na činioce:

${x^3-x}={x(x^2-1)}={x(x+1)(x-1)}$

Koreni su ${-1,}$ ${0}$ i ${1.}$ Oni dele brojevnu pravu na četiri intervala. Iz svakog uzmemo po jednu probnu vrednost:

Interval${x}$${x^3-x}$
${(-\infty,\,-1)}$${-2}$${-6}$
${(-1,\,0)}$${-0{,}5}$${0{,}375}$
${(0,\,1)}$${0{,}5}$${-0{,}375}$
${(1,\,+\infty)}$${2}$${6}$
x−+−+−101

Znaci izraza ${x^3-x}$ na intervalima. Prazni kružići pokazuju da koreni nisu rešenja.

Tražimo ${x^3-x\gt 0,}$ pa uzimamo dva intervala sa znakom „+“. U korenima je izraz jednak ${0,}$ a ${0\gt 0}$ nije tačno, pa koreni ne ulaze u rešenje.

Rešenje: $x\in(-1,\,0)\cup(1,\,+\infty),$ odnosno ${-1\lt x\lt 0}$ ili ${x\gt 1.}$

Grafik funkcije ${y=x^3-x}$ pokazuje isto: kriva je iznad ${x}$-ose tačno nad ova dva intervala.

−101−2−112xy

Grafik funkcije ${y=x^3-x.}$ Rešenje je označeno narandžastom bojom na ${x}$-osi.

Pravilo smene znakova

Probne vrednosti uvek daju rezultat, ali kada je polinom rastavljen na činioce, postoji brži način. Zapišemo ga u obliku

${P(x)}={a(x-x_1)(x-x_2)\cdots(x-x_n),}$   gde je $x_1\lt x_2\lt\dots\lt x_n.$

Desno od najvećeg korena sve zagrade su pozitivne, pa tamo ${P(x)}$ ima znak vodećeg koeficijenta ${a.}$ Svaki put kada idući ulevo pređemo preko korena, tačno jedna zagrada menja znak, pa se menja i znak proizvoda.

Ako su svi koreni različiti, znak na krajnjem desnom intervalu je znak broja ${a,}$ a odatle ulevo znaci se smenjuju. Za ${a\gt 0}$ to su ${+,\ -,\ +,\ -,\ \dots}$

U primeru 1 je ${x^3-x}={x(x+1)(x-1)}$ i ${a=1\gt 0,}$ pa su znaci zdesna nalevo ${+,}$ ${-,}$ ${+,}$ ${-,}$ kao što su pokazale i probne vrednosti.

Pravilo zahteva zagrade oblika ${(x-c).}$ Zagradu kao što je ${(2-x)}$ prvo zapišemo kao ${-(x-2).}$ Minus menja znak celog proizvoda, pa se znak nejednakosti okreće:

${(2-x)(x+3)\gt 0}\iff{(x-2)(x+3)\lt 0}\iff{-3\lt x\lt 2}$

Primer 2

Rešiti nejednačinu ${3x^4+10x}\le{11x^3+4.}$

Oduzmemo ${11x^3+4}$ od obe strane:

${3x^4-11x^3+10x-4}\le 0$

Algebarsko rešenje

Rešavamo odgovarajuću jednačinu ${3x^4-11x^3+10x-4}=0.$ Prvo probamo male brojeve: ${P(-1)}={3+11-10-4}={{0},}$ pa je ${x=-1}$ koren i polinom je deljiv sa ${x+1.}$ Deljenje (na primer po Hornerovoj šemi) daje

${3x^4-11x^3+10x-4}={(x+1)(3x^3-14x^2+14x-4)}$

Ako polinom sa celobrojnim koeficijentima ima racionalan koren ${\frac pq,}$ onda ${p}$ deli slobodni član, a ${q}$ deli vodeći koeficijent. Za kubni polinom kandidati su ${\pm1,}$ ${\pm2,}$ ${\pm4,}$ ${\pm\frac13,}$ ${\pm\frac23,}$ ${\pm\frac43,}$ i ${x=\frac23}$ je koren:

${3\cdot\frac{8}{27}-14\cdot\frac49+14\cdot\frac23-4}={\frac{8-56+84-36}{9}}={0}$

Kada kubni polinom podelimo sa ${3x-2,}$ ostaje ${x^2-4x+2,}$ čiji su koreni ${x}={\frac{4\pm\sqrt{16-8}}{2}}={{2\pm\sqrt2}.}$ Dakle,

${3x^4-11x^3+10x-4}={(x+1)(3x-2)(x^2-4x+2)}$

i četiri korena, poređana po veličini, su

${-1}\lt{2-\sqrt2}\lt{\frac23}\lt{2+\sqrt2,}$   ili približno   ${-1;}$ ${0{,}586;}$ ${0{,}667;}$ ${3{,}414.}$

Vodeći koeficijent je ${3\gt 0}$ i sva četiri korena su različita, pa su znaci zdesna nalevo ${+,}$ ${-,}$ ${+,}$ ${-,}$ ${+}$:

x+−+−+−12 − √2232 + √2

Probne vrednosti to potvrđuju (vrednost ${0{,}6}$ je između ${0{,}586}$ i ${0{,}667}$):

Interval${x}$${P(x)}$
${(-\infty,\,-1)}$${-2}$${112}$
${(-1,\,2-\sqrt2)}$${0}$${-4}$
${(2-\sqrt2,\,\frac23)}$${0{,}6}$${0{,}0128}$
${(\frac23,\,2+\sqrt2)}$${1}$${-2}$
${(2+\sqrt2,\,+\infty)}$${4}$${100}$

Tražimo ${P(x)\le 0}$: dva intervala sa znakom „−“ zajedno sa njihovim krajevima, jer nejednačina nije stroga.

Rešenje: $x\in\left[-1,\,2-\sqrt2\,\right]\cup\left[\frac23,\,2+\sqrt2\,\right].$

Grafičko rešenje

Grafik funkcije $y={3x^4-11x^3+10x-4}$ seče ${x}$-osu u tački ${x=-1}$ i blizu ${x=3{,}414.}$ Između ${x=0}$ i ${x=1}$ izgleda kao da kriva samo dodiruje osu.

−101234−40−30−20−1010xy

Kada uvećamo zaokruženi deo, vidi se da kriva tu zapravo dvaput seče osu: u tačkama ${2-\sqrt2}\approx{0{,}586}$ i ${\frac23}\approx{0{,}667.}$ Između ovih korena iznad ose postoji mala izbočina; njena najviša tačka je samo oko ${0{,}022.}$

2 − √223x

Grafik je na ${x}$-osi ili ispod nje od ${-1}$ do ${0{,}586}$ i od ${0{,}667}$ do ${3{,}414,}$ što se slaže sa algebarskim rešenjem. Grafik je dobra provera, ali daje samo približne vrednosti i može da sakrije korene koji su blizu jedan drugom. Algebra daje tačne kritične tačke, a grafik na prvi pogled pokazuje koji intervali zadovoljavaju nejednačinu.

Primer 3

Rešiti nejednačinu ${x^4-5x^2+4}\lt 0.$

Leva strana je bikvadratni izraz, odnosno kvadratni po ${x^2.}$ Rastavimo je na činioce u dva koraka:

${x^4-5x^2+4}={(x^2-1)(x^2-4)}={(x+2)(x+1)(x-1)(x-2)}$

Koreni ${-2,}$ ${-1,}$ ${1,}$ ${2}$ su različiti, a vodeći koeficijent je ${1,}$ pa su znaci zdesna nalevo ${+,}$ ${-,}$ ${+,}$ ${-,}$ ${+.}$

x+−+−+−2−112

Rešenje: $x\in(-2,\,-1)\cup(1,\,2).$

Višestruki koreni

Ako se zagrada javlja dvaput, kao u ${(x-2)^2,}$ onda je ${2}$ dvostruki koren. Kvadrat nikada nije negativan, pa se tu znak ne menja.

U korenu parne višestrukosti (${(x-c)^2,}$ ${(x-c)^4,}$ …) znak se ne menja: grafik dodiruje ${x}$-osu i vraća se nazad. U korenu neparne višestrukosti (${(x-c),}$ ${(x-c)^3,}$ …) znak se menja.

Primer 4. Rešiti nejednačinu ${x^3-4x^2+4x}\le 0.$

${x^3-4x^2+4x}={x(x^2-4x+4)}={x(x-2)^2}$

Koren ${0}$ je jednostruk, a koren ${2}$ je dvostruk. Desno od ${2}$ znak je ${+.}$ Pri prelasku preko ${2}$ ostaje ${+,}$ a pri prelasku preko ${0}$ postaje ${-.}$

x−++02

Izraz je negativan za ${x\lt 0}$ i jednak je ${0}$ za ${x=0}$ i za ${x=2.}$ Svi ti brojevi zadovoljavaju ${\le 0.}$

Rešenje: $x\in(-\infty,\,0]\cup\{2\}.$

Ne zaboravite izdvojenu tačku ${x=2.}$ Za strogu nejednačinu ${x(x-2)^2\lt 0}$ rešenje bi bilo samo ${x\lt 0.}$ Za ${x(x-2)^2\gt 0}$ ono bi bilo $x\in(0,\,2)\cup(2,\,+\infty);$ tu broj ${2}$ mora da se isključi.

−10123−3−2−1123xy

Grafik funkcije ${y=x(x-2)^2}$ seče ${x}$-osu u jednostrukom korenu ${0,}$ a u dvostrukom korenu ${2}$ je samo dodiruje.

Činioci koji nikada nisu nula

Kvadratni činilac sa negativnom diskriminantom, na primer ${x^2+x+1}$ (${D=1-4=-3\lt 0}$), nema realne korene. On za svako ${x}$ zadržava znak svog vodećeg koeficijenta, pa ne utiče na raspored znakova. Pozitivan činilac možemo jednostavno da izostavimo, jer deljenje pozitivnim brojem ne menja nejednačinu.

Primer 5. Rešiti nejednačinu ${(x^2+x+1)(x^2-9)}\ge 0.$

Pošto je ${x^2+x+1\gt 0}$ za svako ${x,}$ nejednačina je ekvivalentna sa ${x^2-9\ge 0,}$ odnosno sa ${(x+3)(x-3)}\ge 0.$

Rešenje: $x\in(-\infty,\,-3]\cup[3,\,+\infty).$

Racionalne nejednačine

U racionalnoj nejednačini nepoznata se nalazi u imeniocu. Kada sve članove prebacimo na jednu stranu i zapišemo ih kao jedan razlomak, ona ima oblik ${\frac{P(x)}{Q(x)}}\gt 0$ (ili ${\ge,}$ ${\lt,}$ ${\le}$), gde su ${P}$ i ${Q}$ polinomi.

Razlomak ${\frac{P(x)}{Q(x)}}$ može da promeni znak samo tamo gde je brojilac ili imenilac jednak nuli. Ti brojevi su kritične tačke. Nule brojioca su rešenja nestroge nejednačine (${\ge}$ ili ${\le}$). Nule imenioca nikada nisu rešenja, jer u njima razlomak nije definisan.

Ne množite obe strane imeniocem koji sadrži ${x.}$ Njegov znak je nepoznat, a tamo gde je negativan, znak nejednakosti bi morao da se okrene. Na primer, ako ${\frac1x\lt 1}$ pomnožimo sa ${x,}$ dobijamo ${1\lt x}$ i gubimo sve negativne brojeve: za ${x=-1}$ je ${\frac{1}{-1}}={-1}\lt{1,}$ što je tačno. Ispravan postupak je:

${\frac1x\lt 1}\iff{\frac1x-1\lt 0}\iff{\frac{1-x}{x}\lt 0}\iff{\frac{x-1}{x}\gt 0}$

Kritične tačke su ${0}$ i ${1,}$ a rešenje je $x\in(-\infty,\,0)\cup(1,\,+\infty).$

Metod za racionalne nejednačine

  1. Prebacimo sve članove na jednu stranu i svedemo ih na zajednički imenilac.
  2. Rastavimo na činioce brojilac i imenilac.
  3. Nađemo kritične tačke: nule brojioca i nule imenioca.
  4. Obeležimo ih na brojevnoj pravoj. Nule imenioca su uvek prazni kružići. Nule brojioca su popunjeni kružići kod ${\ge}$ i ${\le,}$ a prazni kod ${\gt}$ i ${\lt.}$
  5. Odredimo znak na svakom intervalu probnim vrednostima ili pravilom smene znakova. Zagrade imenioca se računaju isto kao zagrade brojioca, jer ${\frac PQ}$ i ${P\cdot Q}$ uvek imaju isti znak.
  6. Zapišemo rešenje. Nule imenioca nikada ne ulaze u njega.

Primer 6

Rešiti nejednačinu ${\frac{x-3}{x+4}}\ge{\frac{x+2}{x-5}.}$

Algebarsko rešenje

Oduzmemo ${\frac{x+2}{x-5}}$ i svedemo oba razlomka na zajednički imenilac ${(x+4)(x-5)}$:

${\frac{x-3}{x+4}-\frac{x+2}{x-5}}\ge 0$

${\frac{(x-3)(x-5)-(x+2)(x+4)}{(x+4)(x-5)}}\ge 0$

Brojilac je ${(x^2-8x+15)}-{(x^2+6x+8)}={{-14x+7},}$ pa je

${\frac{-14x+7}{(x+4)(x-5)}}\ge 0$

Podelimo obe strane sa ${-7.}$ Pri deljenju negativnim brojem znak nejednakosti se okreće:

${\frac{2x-1}{(x+4)(x-5)}}\le 0$

Kritične tačke su ${x=\frac12}$ (nula brojioca; popunjen kružić, jer nejednačina nije stroga) i ${x=-4,}$ ${x=5}$ (nule imenioca; prazni kružići). Do na pozitivan činilac sve zagrade su oblika ${(x-c),}$ pa su znaci zdesna nalevo ${+,}$ ${-,}$ ${+,}$ ${-.}$

x−+−+−4125

Tražimo intervale sa znakom „−“, uz broj ${\frac12,}$ ali bez ${-4}$ i ${5.}$

Rešenje: $x\in(-\infty,\,-4)\cup\left[\frac12,\,5\right).$

Radi provere, evo probnih vrednosti funkcije ${f(x)}={\frac{x-3}{x+4}-\frac{x+2}{x-5},}$ razlike leve i desne strane polazne nejednačine:

Interval${x}$${f(x)}$
${(-\infty,\,-4)}$${-5}$${7{,}7}$
${(-4,\,\frac12)}$${-2}$${-2{,}5}$
${(\frac12,\,5)}$${3}$${2{,}5}$
${(5,\,+\infty)}$${6}$${-7{,}7}$

Grafičko rešenje

Grafik funkcije $y={\frac{x-3}{x+4}-\frac{x+2}{x-5}}$ prekida se u tačkama ${x=-4}$ i ${x=5,}$ u kojima funkcija nije definisana; isprekidane prave su vertikalne asimptote. Kriva seče ${x}$-osu samo jednom, u tački ${x=\frac12.}$

−10−8−6−4−20246810−8−6−4−22468xy

Kriva je na ${x}$-osi ili iznad nje nad ${(-\infty,\,-4)}$ i ${\left[\frac12,\,5\right),}$ što je isto rešenje. Primetite da funkcija menja znak i u tačkama prekida, iako tu ne seče osu. Zato su i nule imenioca kritične tačke.

Primer 7

Rešiti nejednačinu ${\frac{x^2-x-6}{x^2-1}}\ge 0.$

Rastavimo na činioce brojilac i imenilac:

${\frac{(x-3)(x+2)}{(x-1)(x+1)}}\ge 0$

Brojilac je jednak nuli za ${-2}$ i ${3}$ (popunjeni kružići), a imenilac za ${-1}$ i ${1}$ (prazni kružići). Sve četiri kritične tačke su različite, pa su znaci zdesna nalevo ${+,}$ ${-,}$ ${+,}$ ${-,}$ ${+.}$

x+−+−+−2−113

Rešenje: $x\in(-\infty,\,-2]\cup(-1,\,1)\cup[3,\,+\infty).$

Česte greške

GreškaPogrešnoTačno
Množenje imeniocem koji sadrži ${x}$${\frac1x\lt 1}\Rightarrow{x\gt 1}$${\frac{x-1}{x}\gt 0}\Rightarrow{x\in(-\infty,\,0)\cup(1,\,+\infty)}$
Nula imenioca uključena u rešenje${\frac{x+1}{x-2}\ge 0}\Rightarrow{x\in(-\infty,\,-1]\cup[2,\,+\infty)}$${x\in(-\infty,\,-1]\cup(2,\,+\infty)}$
Promena znaka u dvostrukom korenu${(x-1)^2(x+2)\gt 0}\Rightarrow{x\in(-\infty,\,-2)\cup(1,\,+\infty)}$${x\in(-2,\,1)\cup(1,\,+\infty)}$
Zaboravljena izdvojena tačka${x(x-2)^2\le 0}\Rightarrow{x\in(-\infty,\,0]}$${x\in(-\infty,\,0]\cup\{2\}}$
Skraćivanje zajedničkog činioca bez pamćenja gde je on nula${\frac{x^2-1}{x-1}\gt 0}\Rightarrow{x+1\gt 0}\Rightarrow{x\gt -1}$${x\in(-1,\,1)\cup(1,\,+\infty)}$
Zagrada ${(2-x)}$ tretirana kao ${(x-2)}$${(2-x)(x+3)\gt 0}\Rightarrow{x\in(-\infty,\,-3)\cup(2,\,+\infty)}$${x\in(-3,\,2)}$

Vežbe

Rešite nejednačine. Prvo pokušajte sami, a zatim otvorite rešenje.

1. ${(x+3)(x-1)(x-4)}\lt 0$

Koreni ${-3,}$ ${1,}$ ${4;}$ znaci zdesna nalevo ${+,}$ ${-,}$ ${+,}$ ${-.}$ Rešenje: $x\in(-\infty,\,-3)\cup(1,\,4)$

2. ${x^3\ge 9x}$

${x^3-9x}={x(x-3)(x+3)}\ge 0.$ Rešenje: $x\in[-3,\,0]\cup[3,\,+\infty)$

3. ${x^4-10x^2+9}\le 0$

${x^4-10x^2+9}={(x^2-1)(x^2-9)}={(x+3)(x+1)(x-1)(x-3)}\le 0.$ Rešenje: $x\in[-3,\,-1]\cup[1,\,3]$

4. ${(x-2)^2(x+5)}\lt 0$

Dvostruki koren ${2}$ ne menja znak, a za ${x=2}$ izraz je jednak ${0,}$ što nije negativan broj. Rešenje: $x\in(-\infty,\,-5)$

5. ${x^3+x^2-4x-4}\gt 0$

Grupišemo članove: ${x^2(x+1)-4(x+1)}={(x+1)(x-2)(x+2)}\gt 0.$ Rešenje: $x\in(-2,\,-1)\cup(2,\,+\infty)$

6. ${\frac{x-1}{x+2}}\le 0$

Kritične tačke ${-2}$ (prazan kružić) i ${1}$ (popunjen kružić). Rešenje: ${x\in(-2,\,1]}$

7. ${\frac{x+3}{x-1}}\gt 2$

${\frac{x+3}{x-1}-2}={\frac{5-x}{x-1}}\gt{0,}$ odnosno ${\frac{x-5}{x-1}}\lt 0.$ Rešenje: ${x\in(1,\,5)}$

8. ${\frac{x^2-4}{x^2+x}}\ge 0$

${\frac{(x-2)(x+2)}{x(x+1)}}\ge 0.$ Kritične tačke ${-2,}$ ${-1,}$ ${0,}$ ${2;}$ znaci zdesna nalevo ${+,}$ ${-,}$ ${+,}$ ${-,}$ ${+.}$ Rešenje: $x\in(-\infty,\,-2]\cup(-1,\,0)\cup[2,\,+\infty)$

9. ${\frac{1}{x-1}}\ge{\frac{1}{x+1}}$

${\frac{1}{x-1}-\frac{1}{x+1}}={\frac{2}{(x-1)(x+1)}}\ge 0.$ Brojilac nikada nije nula, pa razlomak mora biti pozitivan. Rešenje: $x\in(-\infty,\,-1)\cup(1,\,+\infty)$

10. ${\frac{(x-3)^2}{x^2-4}}\le 0$

Brojilac nikada nije negativan i jednak je ${0}$ samo za ${x=3.}$ Razlomak je negativan tamo gde je ${x^2-4\lt 0.}$ Rešenje: $x\in(-2,\,2)\cup\{3\}$

Svoja rešenja možete da proverite programom za rešavanje zadataka, koji rešava nejednačine metodom intervala korak po korak.

Kontakt imejl:
Povratna informacija  
Copyright © 2005 - 2026